RedakcijaSADRŽAJ ČLANKA
Pad prihoda u sektoru turizma od 96%
Podatak o padu turističke posjete u toku jula pokazuje da će prihodi od sezone biti neuporedivo manji u odnosu na prognozu Vlade Crne Gore u junu -koja je prognozirala pad prihoda za samo 40 %
Prihod od turizma u julu u Crnoj Gori će biti oko 10 miliona eura, a istog mjeseca prošle godine taj iznos je bio 280 miliona, što je pad za oko 96%, procjena je stručnjaka iz turističkog sektora.
Prema informacijama iz turističkog sektora, broj turista manji je za oko 92 %, broj noćenja po turisti smanjen je sa 6,5 dana na 4 no, a prosječna dnevna potrošnja turiste sa 77 na manje od 50 eura.
Vlast u Crnoj Gori očekuju pad prihoda od turizma za samo 40 odsto, što bi uticalo na pad ekonomije od 6,8 odsto i da iznos javnog duga na kraju godine dostigne 82,5 % BDP-a.
U trenutku ove prognoze Crna Gora je bila korona-free turistička destinacija, nije bilo novog talasa epidemije, a obnavljanje letova i značajnija posjeta turista očekivalo se početkom jula. Međutim, sada gosti iz većine zemalja regiona, ali i Evropske unije, ne mogu doći u Crnu Goru, a najavljeni letovi se otkazuju.
Prošle godine je u julu u svim vrstama smještaja ostvareno oko 3,7 miliona noćenja, dok će ove godine to biti svega oko 200.000.
Broj noćenja je opao, kako objašnjavaju u turističkom sektoru, jer značajan procenat čine domaći gosti koji u hotele često dođu samo na produženi vikend.
Većina luksuznih hotela, gdje su gosti na smještaj i ostale usluge dnevno trošili i hiljadu eura i time dizali prosjek, sada nisu ni otvoreni.
Pad potrošnje se bilježi i zbog većeg učešća domaćih gostiju koji su slabije platežne moći od stranaca.
Zbog pogoršanja epidemiološke situacije i usljed borbe protiv širenja epidemije virusa korona, ništa bolje se ne očekuje ni u augustu u kojem je 2019 godine bilo oko 4,2 miliona noćenja sa ukupnih prihodom od oko 320 miliona eura.
Vlada Crne Gore je, prema rebalansu državnog budžeta, očekivala da će ove godine prihodi od turizma iznositi oko 650 miliona eura, u odnosu na prošlogodišnju cifru od 1,1 milijardu. Taj pad od oko 450 miliona eura već je evidentiran.
Ministarstvo turizma je u prošle sedmice saopštilo da 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u ostalim popunjenost oko 10 do 13 %. Potvrdili su i da se otkazuju aranžmani za početak avgusta. Iz Odbora za turizam Privredne komore ukazali su da je većina rezervacija za jul već otkazana.
Crna Gora je lani od turizma zaradila oko 1,1 milijardu eura.
Zbog pogoršanja ovih parametara, novi rebalans državnog budžeta je realnost uz moguće značajnije rezove kod troškova javne uprave.
U prvom – junskom rebalansu značajnije su smanjeni samo kapitalni izdaci, dok se oko 230 miliona novih nedostajućih sredstava obezbjeđuje povećanjem zaduženja.
Prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od aprila 2020 godine je da će ekonomija Crne Gore pasti za oko 9 %, zbog smanjenja prihoda od turizma, ali je i ona predviđala značajniji oporavak ove privredne grane u julu.
Upozorenje MMF-a
MMF je tada upozorio da i ti parametri mogu biti značajno pogoršani ako se pandemija nastavi, odnosno pojavi drugi talas.
“Postoje značajni rizici za predviđeni rast i fiskalne bilance, a samim tim i za održivost duga. Potencijalni drugi talas nakon ponovnog otvaranja mogao bi uzrokovati nove značajne poremećaje. Produbljenje globalne epidemije i nesigurnosti u vezi s turističkom potražnjom mogu dodatno paralizovati turizam, ugrožavajući izglede za ekonomski oporavak”, naveo je MMF u aprilu.
Oni su istakli da je javni dug Crne Gore održiv “pod pretpostavkom da kriza nestaje”.
“Postoje značajni rizici za ovu procjenu, koji odražavaju neizvjesnost budućeg rasta. Šok kombinovanog makrofiskalnog šoka i potencijalnih obveza stvaraju najznačajnija povećanja javnog duga. Oboje su vjerovatno ako se država zatvori i kovid-19 ograničenja postoje i do 2021. godine, ali ekonomija je već počela s postupnim otvaranjem usljed trenutno povoljne epidemiološke situacije i očekuje se otvaranje turizma u junu”, navodi MMF.
MMF je već upozorio da u slučaju pojave novog talasa epidemije u Crnoj Gori postoje veliki rizici za održivost javnog duga i ugrožavanje ekonomskog oporavka
Ova institucija nije detaljnije analizirala posljedice lošeg scenarija, koji je sada postao realnost, osim da bi “nepredviđene obaveze” mogle povećati javni dug i na 98 odsto BDP-a iduće godine.
“S obzirom na značajnu neizvjesnost u okruženju, makroekonomske projekcije i trajanje krize kovid-19, ovi šokovi su veoma relevantni rizici za održivost”, ukazao je MMF.
Turistički prihodi u aprilu i maju pali su za oko 80 miliona eura, u junu za oko 100 miliona, dok će minus u julu iznositi oko 270 miliona eura.
Da li treći paket pomoći industriju turizma u Crnoj Gori
Najavljena pomoć države za najpogođeniji turistički sektor od ukupno 200 miliona do 2024.
Treći državni paket pomoći, koji Vlada Crne Gore treba da usvoji, za najugroženiji turistički sektor sadržaće smanjenje stope PDV-a na usluge hrane i pića sa 21 na sedam odsto na godinu, subvencioniranje kamatnih stopa na reprogram kredita kod banaka i Investiciono-razvojnog fonda (IRF), subvencije za izdavaoce privatnog smještaja, povoljnije kredite za likvidnost…
Sve to će do 2022. godine koštati 67,85 miliona, dok će ukupno za turističku djelatnost do 2024. godine, prema najavi premijera, biti izdvojeno još 131,7 miliona eura i to se odnosi na završetak projekta, rekonstrukciju postojećih, avio dostupnost države…
Država bi trebalo da nastavi subvencioniranje dijela plata u julu i avgustu zaposlenima u turizmu, ugostiteljstvu i drumskom saobraćaju i za novo zapošljavanje. Za te sektore je mjera već produžena za jun, nakon dvomjesečnih subvencija iz drugog paketa podrške privredi zbog korona krize.
Subvencija za plate i onima sa djecom do 7 godina
Predložena je i subvencija od 50 % minimalne bruto plate za roditelja/staratelja djeteta/djece do sedam godina zbog zatvaranja vrtića usljed pogoršane epidemiološke situacije, što je 111 eura po zaposlenom i 71 euro se oslobađa poslodavac dažbina.
Iz Unije poslodavaca su juče ukazali da treći paket mjera kasni, kao i da očekuju uvažavanje njihovih ranijih predloga. Drugi paket pomoći, koji su dominantno činile subvencije, usvojen je prije tačno tri mjeseca.
Treći paket bi trebalo da sadrži i pomoć za pokretanje proizvodnje u onim oblastima gdje je država uvozno zavisna, podršku izvoznicima, povoljniju kreditnu podršku države u saradnji s bankama i IRF-om, beskamatne kredite za solarne panele, bespovratne grantove od deset miliona eura…
Kamate, PDV…
Premijer je precizirao da prvi dio pomoći od skoro 68 miliona za turizam uključuje subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod IRF-a i banaka od ukupno 12 miliona eura, niže stope PDV-a od sedam odsto na period od godinu, što je 16 miliona eura.
Turistički vodiči bez posla i bez pomoći nadležnih institucija
Posljedice pandemija koronavirusa ekonomski najteže su pogođeni turistički radnici, a ponajviše turistički vodiči u Crnoj Gori, koji su prošle godine u ovo vrijeme bili angažovani vodeći organizovane grupe turista na najatraktivnija mjesta po Crnogorskom primorju i sjeveru države, a trenutno približno 91 % turističkih vodiča je bez posla i bez pomoći od institucija koje su odgovorne za sektor turizma u Crnoj Gori.
Kao i kod drugih turističkih destinacija i odredišta na početku godine ova ljetna turistička sezona je obećavala i suštinski u januaru i februaru većina turističkih destinacija je imala već zakazane brojne turističke ture za ljeto, ali nažalost od toga se ništa nije dogodilo, jer su sve morale biti otkazane i odgođene.
Trentno turistički vodiči ne rade i bez posla su. Kao u cijeloj industriji turizma najgore je što je u pitanju jedna velika neizvjesnost i nesigurnost, jer je većina turističkih radnika nadala se i očekivala da će juni, julu i avgust da budu kud i kamo bolji, međutim realnost je sasvim drukčija.
Trenutno od institucija Crne Gore turistički vodiči su dobili pomoć u iznosu od 220 eurai to jedino oni koji su prijavljeni tokom cijele godine , to je oko 10 % . Većina onih koji su sezonski prijavljeni ostali su trenutno Po svemu sudeći većina turističkih vodiča morati će da pronađe novi posao ili neki dodatni posao, kako bi bili u stanju da preži ovu pandemiju korona virusa.
Problemi vozača i prevoznika koji su vezani za industriju turizma u Crnoj Gori
Prema pisanju crnogorskih medija u teškoj situaciji su i vozači i prevoznici koji su vezani za sektor turizma, tako da je većina već ostala i bez osnovnih sredstava za život. Turistički radnici apeliraju da je ovo momenat kada država mora da pokaže svoju snagu i pomogne građanima koji su u problemu. Momenat kada se moraju pokrenuti i neke druge privredne grane u Crnoj Gori.
Po svemu sudeći već je očigledno je da je pandemija koronavirusa ostavila teške i dugoročne posljedice i da se svi oni koji su bili vezani direktno ili indirektno za sektor turizma u Crnoj Gori neće moći oporavati narednih nekoliko godina.
Izvor: Agencije, e-turizam.com
