RedakcijaU Bosni i Hercegovini postoji vrlo značajno kulturno-historijsko naslijeđe koje je zapostavljeno i nedostupno, a koje bi nakon revitalizacije moglo biti iskorišteno za razvoj održivog turizma – kaže predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a u BiH Vjekoslava Sanković Simčić.
Na konferenciji za novinare o temi “Kulturno naslijeđe i održivi turizam” Sanković Simčić je govorila o ulozi lokalne zajednice u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa, napominjući kako je naslijeđe kulturni kapital koji može biti od velike koristi za razvoj turizma.
“Lokalna zajednica treba pokrenuti određene aktivnosti, angažirati stručne osobe koje će je uputiti kako i na koji način se može gospodariti sa tim kulturnim dobrom, a to treba pratiti i određena legislativa da ne bi došlo do zloupotrebe vrijednosti kulturno-historijskog naslijeđa”, naglasila je Sanković Simčić, napominjući da ICOMOS okuplja ljude koji se bave kulturno-historijskim naslijeđem i da uvijek može pružiti stručnu pomoć.
Starobosanski Dubrovnik i srednjovjekovna nekropola Kopošići u opštini Ilijaš, kako je kazao dugogodišnji turistički djelatnik i predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH Zoran Bibanović, jedan je od motiva oko koga su se okupili uzimajući u obzir da BiH raspolaže nevjerovatnim kapitalom starih gradova.
“Poznato je da imamo više od tri hiljade nekropola od kojih su 22 upisane na svjetsku listu kulturne baštine. Lokalitet Kopošića nije, ali smo mi u toj nekropoli nedavno pronašli jedan sjajan arheološki nalaz, plašt vezen zlatnom srmom, koji će biti izložen u prostoriji gdje se izlaže Hagada, što dovoljno govori o njegovom značaju”, dodao je Bibanović.
Po njegovim riječima, radi istraživanja, zaštite i promocije tog lokaliteta okupio se multisektorski tim s ciljem da se napravi turistički proizvod na osnovu kapitala koji posjedujemo.
“Naš najveći kapital su srednjovjekovni gradovi i nekropole stećaka. Brojni su gradovi u BiH gdje se u njihovom središtu ili odmah iznad grada na brdu nalaze stari gradovi koji su zapušteni, ali koji mogu biti izuzetne atrakcije i čijom bi se obnovom mogla promijeniti turistička slika BiH”, naveo je Bibanović.
Naglasio je da postoje evropski i drugi fondovi, ali da Evropa ne daje novac za obnovu spomenika kulture ukoliko oni nisu samoodrživi, odnosno vezani za turizam.
“Njihovo prvo pitanje je na koji način će se to održavati, odnosno biti samoodrživo poslije završenog projekta, a to jedino može da se valorizira kroz turističku djelatnost”, naglasio je Bibanović.
Vođa istraživačkog tima koji funkcionira u sklopu Koordinacijskog vijeća udruga i neformalnih grupa koje se bave istraživanjem, zaštitom i promocijom Starobosanskog grada Dubrovnika i nekropole Kopošići Perica Mijatović kazao je da bi ta lokacija morala biti zanimljiva za Kanton Sarajevo jer slične nema na tom području.
“Stalno se pokazuje da je vrijednost nekropole čak puno veća nego što se očekivalo u vrijeme početnih istraživanja”, naveo je Mijatović.
Kako je ranije najavljeno, u novom rekonstruisanom prostoru Zemaljskog muzeja BiH, u kojem će biti izložena neprocjenjiva Hagada, stajat će još jedan eksponat – plašt Mirka Radojevića, oca velikog bosanskog kneza Batića.
Uz do sada izlagani plašt kralja Tvrtka I i dvije originalne povelje, bit će izložen i plašt koji je pronađen na srednjovjekovnoj nekropoli Kopošići u opštini Ilijaš. Plašt je pronađen 22. juna 2015. godine, a DNK analiza je potvrdila da je u pitanju Mirko Radojević, otac velikog bosanskog kneza Batića, čiji je stećak na Kopošićima jedan od najljepših u grupi od više od 60.000 stećaka.
