RedakcijaJadransko – jonska regija nalazi se na važnom evropskom raskrižju s bogatim kulturnim i prirodnim naslijeđem, a obuhvaća ukupno osam zemalja: Grčku, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, Srbiju i Albaniju. S više od 70 milijuna stanovnika, ova regija ima važnu ulogu u jačanju geografskog kontinuiteta u Evropi. U prošlosti je bila obilježena sukobima i teškom gospodarskom situacijom, te se mnogi od takvih izazova osjećaju i danas: društveno ekonomske razlike, slabe infrastrukturne mreže, nerazvijeno energetsko tržište, administrativni problemi i drugo.
Strategija Evropske unije za Jadransko – jonsku regiju je predstavljena 2014. godine, a nadovezuje se na Jadransko – jonsku inicijativu iz 2000. godine. Njome je reguliran pametan, održiv i uključiv rast u regiji te su definirani opći ciljevi poput povećanja povezanosti regije, konkurentnosti, ekonomskog rasta i prosperiteta, zaštite mora i ekosustava…Zajednički ciljevi trebali bi se postići jačom saradnjom zemalja, temeljenom na mnogim zajedničkim povijesnim i geografskim značajkama.
Strategiji je priložen i Akcijski plan, kojim se planiraju provesti spomenuti ciljevi, a koji se zasniva na 4 stupa:
- Plavi razvoj/rast (inovativni pomorski i morski rast, održivi gospodarski razvoj, ribarstvo, akvakultura, rekreativne i slobodne aktivnosti i drugo)
- Povezanost regije (prometne i energetske mreže)
- Kvaliteta okoliša
- Održivi turizam
Kako bi se Akcijski plan mogao razvijati i provoditi, potrebna je koordinacija između zemalja sudionica te raznih ministarstava i razina odlučivanja u svakoj zemlji.
Svakim od spomenuta četiri stupa koordiniraju dvije države članice. Hrvatska, zajedno s Albanijom, predsjeda četvrtim stupom, odnosno održivim turizmom. Cilj ovoga stupa je razvijati turistički potencijal ove regije kroz inovativan, održiv, odgovoran i kvalitetan turizam. Također je usmjeren na poticanje odgovornog turističkog ponašanja svih dionika na polju turizma. Za stup održivog turizma definirane su dvije glavne svrhe:
- raznolikost makroregionalnih turističkih proizvoda i usluga, zajedno s nastojanjem za smanjenjem sezonalnosti
- unaprijeđenje kvalitete i inovacije turističke ponude te povećanje održivih i odgovornih turističkih kapaciteta unutar makroregije
Kako bi se ispunile iznad navedene svrhe, četvrti stup fokusiran je na dvije teme:
- Raznolika turistička ponuda (proizvodi i usluge)
Iako je turizam jedna od najbrže rastućih ekonomskih aktivnosti u jadransko – jonskoj regiji, puni potencijal prirodnog, kulturnog, povijesnog i arheološkog naslijeđa regije nije iskorišten na održiv i odgovoran način. Kao rezultat toga, mnoge alternativnije vrste turizma nisu dovoljno razvijene ni integrirane u šire regionalne razvojne strategije. Poboljšanje kvalitete podrazumijeva i ciljanje na specifične skupine turista, kao što su: stariji, djeca, ljudi s poteškoćama…Izuzev razvoja specifičnih vrsta turizma, mnoge djelatnosti kojima se također pridonosi raznolikosti ponude uključuju: razvoj održivih turističkih ruta, razvoj klastera, umrežavanje, njega kulturnog naslijeđa regije i drugo.
- Održivo i odgovorno turističko upravljanje (inovacije i kvaliteta)
Trenutačne turističke aktivnosti itekako mogu imati negativne utjecaje na obalno, priobalno i pomorsko okružje i okoliš. Upravo zbog toga bitno je zauzeti održive pristupe aktivnostima, kao što su na primjer: odgovorna upotreba prirodnih resursa, upotreba „čiste“ energije, očuvanje prirodnog i kulturnog integriteta destinacija itd. Održivo i odgovorno upravljanje turizmom može se postići jedino poticanjem inovacija kroz interakciju različitih turističkih aktera, razvojem i klasterizacijom malih i srednjih poduzetnika na nivou regije, obukom i edukacijom svih aktera na polju turizma i slično.
Detaljnije na: http://www.adriatic-ionian.eu/
Jasmin Mulahasanović, MA
